Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim- danas- kvarnerskim otocima. Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere. Međutim već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje Hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo. Na otok Krk vrlo je rano stiglo kršćanstvo pa je već u 5. st. n. e. formirana i biskupija s centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680). Hrvati su se doseljavali u rodovima po kaštelima pa otud i danas otok ima četiri različita narječja. Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki-Frankopani. To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima- porijeklo vuku iz Vrbnika, a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje itd., pa su Frankopani na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske. Neki su knezovi iz ove obitelji bili i hrvatski potkraljevi, banovi. Prvi poznati Frankopan bio je Dujam prvi (1118.) a posljednji Fran Krsto kojeg je dao pogubiti 1671. car i kralj Leopold Habsburg. Otok Krk je pao Veneciji u ruke 1480. godine kao posljednji otok na Jadranu, kada je na prijevaru u venecijansko zarobljeništvo odveden knez Ivan Frankopan. Nakon propasti hrvatskih knezova Frankopana, u 15.st., Krk mijenja mnoge vladare od Mlečana preko Francuza, Austro – Ugarske, Italije, Njemačke, Jugoslavije i konačno, nakon pet stoljeća, otok Krk je ponovo sastavni dio hrvatskog korpusa.
Otok Krk je najsjeverniji otok na Mediteranu, nalazi se u Kvarnerskom zaljevu. Najveći je otok na Jadranu, površine 409,9 km2. Oko otoka je dvadesetak otočića, hridi i grebena. Krk je otok s najviše naseljenih mjesta, ima ih ukupno 68. Na otoku danas živi 19 383 stanovnika (popis 2011).
Klima, flora i fauna: Otok Krk nalazi se u pojasu umjerenog i blagog mediteranskog podneblja. Prosječna ljetna temperatura iznosi, 23o C, srednja temperatura mora u razdoblju lipanj-rujan 20o C. Najučestaliji vjetrovi su bura, jugo i maestral. Tako na sjevernom i jugozapadnom dijelu otoka više puše jugo, a u jednom dijelu središnjega i sjevernog područja otoka prevladava bura. Otok Krk ubraja se i u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati u godini. Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti pridonijeli su razvitku približno 1 400 različitih biljnih vrsta. U središnjem i zapadnom djelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci. Posebnost krčkog krajolika su terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari sačuvani na krševitim zaravnima iznad bašćanske doline. Reljef je krški, sa zanimljivim oblicima; špiljama i pećinama (Biserujka kod Dobrinja) dolcima i škrapama. Središnjim djelom otoka pružaju se plodna polja. Obala je razvedena, s brojnim zaljevima, uvalama i šljunčanim plažama.
Ornitološki rezervati: otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka, na kojima obitavaju bjeloglavi supovi. Otoku Krku je zbog njegovih osobitosti još u antici dodijeljen naziv zlatni otok Na otoku Krku je 1100 god. nastao krsni list Hrvata – Bašćanska ploča Otok Krk je sudbinski povezan s brojkom sedam: u sedmom su ga stoljeću naselili Hrvati, sedam se puta uspješno obranio od gusara, sedmi je po redu Frankopan bio posljednji krčki knez, danas otok ima sedam glavnih središta Frankopani su na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske. Na otočiću Košljunu posljednje je počivalište Katarine Frankopan, jedne od najpoznatijih pripadnica te kneževske obitelji. Festival krčkog folklora, utemeljen u Omišlju 1935. god. najstarija je manifestacija takve vrste u Hrvatskoj. Znamenita pjesma “Va se vrime godišća” upravo je s otoka Krka. Na otoku Krku ljudski je vijek, nerijetko, iznadprosječno dugačak. Na plažama otoka Krka vijori se 15 plavih zastava. Marina Punat je dobitnica Plave zastave, uzastopce od 1998 god. Otok Krk ubraja se u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati godišnje. Na otoku krku raste približno 1 400 vrsta kopnenog bilja-gotovo polovica ukupne flore u Hrvatskoj. Jedinstvena biljka “Barbašova lazarkinja” svjetski je endem: raste jedino u bašćanskoj uvali. Otokom Krkom se protežu pješačke i biciklističke staze u dužini od 300 km. 45 paralela prolazi kroz otok Krk.
Na otoku Krku nalazi se ljekovito blato, točnije na zapadnoj strani uvale Klimno. Plaža je plitka te je pogodna i za obitelj s djecom. Zanimljivo je što se plažom može hodati stotinjak metara, a more je još uvijek do koljena! Omiljeno je među mladima upravo zato. Nudi mogućnost dobre zabave… od picigina na moru do odbojke na pijesku. Naime, na plaži su i dva odbojkaška terena, te malonogometno igralište. Mnogi su zadovoljni učinkom ljekovitog blata na vlastitoj koži, stoga se rado ponovo vraćaju. Upravo to ljekovito blato posebno se koristi za liječenje kostobolje. Ornitološki rezervat ( otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka) je najsjevernije stanište bjeloglavih supova u obalnom pojasu. Bjeloglavi sup je rijetka vrsta naše faune, spolnu zrelost dostigne tek u petoj ili šestoj godini života, a ženka snese jedva jedno do dva jajeta.
Udaljenost od Apartmana Miki: 75 km putem lokalne ceste E65 + državna cesta D102 (Sveti Juraj – Senj – Novi Vinodolski – Crikvenica – Otok Krk)
Web stranica: http://www.krk.hr/
